Sarajevo je grad nvjerovatnog spoja zapadne i istične kulture gdje će posjetioci zasiguno uživati. Na ovoj stranici možete naći kompletnu listu svih najpoznatijih turističkih atrakcija Sarajeva. Lista je ujedno i interaktivna a vaše ocene su jedini kriterijum koji se koristi za rangiranje ovih znamenitosti.
Ferhadija je najprometnije šetalište u Sarajevu od Vječne vatre do Sarača. Ulica,mahala i džamija su dobile ime po bosanskom sandžak begu Frehad-begu Vukoviću Desisaliću koji je poticao iz ugledne sarajevske porodice.S obe strane se istiće austrougarska arhitektura, koja je ostala ista ali nazivi ulice su se mjenjali 1928 godine je nosila ime prestolonasljednika Petra,zatim narodnog heroja Vase Miskina a 1993 godine je vraćen prvobitni naziv.
Festina Lente most požuri polako je izgrađen 2012 godine i uvršten je na listu među 50 najljepših mostova svijeta. Most je od čelika, aluminijuma i stakla, po namjeni pješački a povezuje obalu“ Kulina bana“ s šetalištem „Obala Maka Dizdara“. Autori projekta su studenti Akademije likovnih umjetnosti: Adnan Alagić, Amila Hrustić, Bojan Kalinić.Ovim projektom je skraćen put do Likovne akademije i oživljena šetališna zona a vrlo brzo je postao popularna lokacija za modna snimanja i spotove domaćih i stranih izvođača.
Hadži Sinanova tekija je izgađena 1640 godine ,u naselju Vrbanjuša blizu Baščaršije. Zemljište za objekat je uvakufio (poklonio) bogati trgovac Hadži Sinan a kada je preminuo njegov sin Mustafa je nastavio gradnju i iste godine zavšio radove. Sultan Murat lV je 1438 godine osvojio Bagdad i u znak zahvalnosti je htio sagraditi Tekiju. Sultanov glavni oružar Mustafa iz Bosne (tada su nadimci bili po zemlji porjekla) je molio sultana da za gradnju izabere njegov rodni grad Sarajevo. Mustafin otac Hadži Sinan je bio zadužen za izvođenje radova, građena je od tesanog kamena, a za glavnog neimara je uzeo Albanca Kasim-agu koji je gradio Tokapi palaču u Carigradu.
Hamam ( arapska riječ za kupatilo) u Sarajevu je sagrađen mnogo ranije u Budimpešti i Carigradu, davne 1462. godine, za vrijeme sultana Mehmeda ll Osvajača. Prva banja ili javno kupatilo nakon Rimljana je bilo maleno podijeljeno na dva dijela muški i ženski, oba dijela su imala garderobu, mejdan (predvorje), halvate (tople sobe), ćulhan (ložionicu). Dolaskom Jevreja u Sarajevo dograđen je treći dio za njihovo obredno kupanje. Dvije sobe s parom ili sauna je bila glavni dio objekta a sadržavali su i česme sa tolom i hladnom vodom. Stari hamam je poplavljen a dodatno je nastradao u požaru. Godine 1891. po nacrtu arhitekte Josipa Vrancaša sagrađeno je najsavremenije javno kupatilo za to doba.
