Nazad

Beograd:



Kula Nebojša na Kalemegdanu

Kula Nebojša na Kalemegdanu

U donjem delu Beogradske tvrđave na nekadašnjem dunavskom pristaništu nalazi se jedna od njenih najpoznatijih kula. Ovaj svojevrstan spomenik iz srednjeg  veka, danas pretvoren u muzej i kulturni centar, vekovima je prkosio osvajačima predstavljajuci jedan od najbitnijih vojnih objekata sagrađenih u odbrambene svrhe grada.

Kula Nebojša je sagrađena oko 1640. godine i predstavlja jedino bolje sačuvano zdanje u okviru beogradske tvrđave iz srednjevekovnog  perioda. Pripada najstarijem tipu ranoartiljerijskih topovskih kula  koje su građene u mnogim utvrđenim gradovima. U vreme kada je sagrađena predstavljala je značajno arhitektonsko rešenje.
Kula ima osnovu pravilnog osmougla sa debelim zidovima, visine je 22m i ima četiri nivoa na kojima se nalaze otvori za topove kojima je moglo da se dejstvuje po neprijatelju kako sa reka tako i sa kopna. Kroz istoriju kula je često bila na udaru neprijateljskih artiljerija, zbog čega je više puta bila rušena a zatim ponovo obnavljana.
U 18. veku Turci su kulu pretvorili u tamnicu. Jedan od najpoznatijih zatvorenika bio je poznati grčki revoluconar i pesnik Riga od Fere koji je ovde i pogubljen 1798. god. Nešto kasnije 1800. god. ista sudbine je zadesila i mitropolita Metodija. Za vreme prvog i drugog srpskog ustanka u kuli su bili zatočeni mnogi  srpski vojnici. Među njima je bio i Jevrem Obrenović, brat kneza Miloša Obrenovića, koji je kasnije postao prvi gradonačelnik oslobođenog Beograda.
U saradnji srpskih i grčkih vlasti urađena je rekonstrukcija Kule Nebojše i ona od nedavno funkcioniše   kao muzej i kulturni centar. U okviru ovog projekta sagrađen je i aneks u kom je predstavljena istorija kule Nebojše kao dela odbrambenog sistema grada i njeno mesto tokom osmanske i austrijske vladavine.
U prizemlju kule nalazi se postavka koja predstavlja istoriju kule kao tamnice. Istovremeno, postavka predstavlja i umetničko-dokumentarni omaž svim žrtvama stradanja i mučenja. Na prvom spratu kule nalazi se postavka  posvećena ideji i radu Rige od Fere, jednoj od najvažnijih ličnosti kod Grka i drugih balkanskih naroda na njihovom putu ka oslobođenju od turske vlasti. Drugi nivo kule posvećen je Prvom srpskom ustanku i stvaranju moderne srpske države dok se na poslednjem nalazi postavka koja predstavlja život u Beogradu nakon Drugog srpskog ustanka i njegov prelaz iz orijentalne u srednjoevropsku varoš.

Cena  karata kule Nebojša na Kalemegdanu
Regularna cena karte je: 200 din.
Snižena cena karte (za studente i penzionere) je: 100 din.
Našim posetiocima savetujemo da provere cene karata i radno vreme na zvaničnom sajtu beogradske tvrđave.

Radno vreme kule Nebojša na Kalemegdanu
Od juna do septembra radno vreme kule je: 11.00 - 19.00h.
Od oktobra do maja radno vreme kule je: 10.00 - 18.00h.


Interesantne činjeniceč

  • Kula je dobila naziv negacijom glagola bojati se, što bi značilo da se kula ne boji nijednog neprijatelja i da je neosvojiva. U prošlosti, zabeleženo je da je nosila nazive Bela kula i Temišvarska kula.
  • Riga od Fere i nekoliko njegovih saradnika su zadavljeni u kuli Nebojša a tela su im bačena u Dunav. Njegove poslednje reči su bile: ″Ja sam posejao bogato seme. Doći će čas kada će moja zemlja brati slavno voće″.
  • Tokom turske opsade Beograda 1521. godine, Turci su uspeli da prodru u grad tek kada su zapalili kulu Nebojšu. Topovi sa kule su uspešno odbijali napade i onemogućavali neprijateljske juriše.

Autor teksta

N. Anđelić
Diplomirani demograf
Za više informacija o organizovanim turističkim turama Beograda možete me kontaktirati putem e-maila.

Kontakt
Kasadoo.com koristi kolačiće za poboljšanje i personalizaciju sadržaja i oglasa. Saznajte više o kolačićima i kako izbeći praćenje na našoj stranici Politika privatnosti.
U redu