Srednjevjekovni grad Dubrovnik kod Ilijaša je nastao u doba Kulina Bana. U povelji Kulina bana iz 1180 godine, na dva jezika piše da se Dubrovčanima omogučava slobodna trgovina po „zemlji Bosanskoj“. U povelji se Ban Kulin kune svim Dubrovčanima da će im biti vječni prijatelj. Grad se nalazio na „trgovačkom putu“ između Dubrovnika u Hrvatskoj i grada Visoko, a u njemu su osim trgovaca boravili dubrovčani rudari koji su iskopavali rude, pa grad dobi naziv Dubrovnik.
Prilikom arheoloških istraživanja stećaka u blizini srednjevjekovnog Dubrovnika pronađena je grobnica i obezglavljeni skelet prekriven baroknim plaštom. Plašt se smatra značajanim artefaktom iz srednjevjekovne Bosne, veoma je zaštićen, čuva se u Zemaljskom muzeju u prostoriji zajedno sa sarajevskom Hagadom. Obezglavljeni skelet je pripadao Mirku Radojeviću, ocu Velikog Bosanskog kneza Batića.
Na stećku piše „ U ime oca, sina, svetog duha... Ovdje leži knez Batić na svojoj zemlji... na Visokom se razbolio, a u končina mu dođe u Dubokom. Stećak postavi supruga Vukava sa dobrima..."
Grad se sastojao od gornjeg dijela,donjeg dijela i varoši opasan zidinama. Zidine su od lokalnog kamena širine oko dva metra tipčnih za taj vremenski period. Tvrđava nepravilnog oblika sa četiri kule izgrađena je na brdu Hum u blizini Ilijaša u dolini rijeke Misoče. Za vrijeme Osmanlija u gradu je podignuta i džamija. Lokalitet je 2003 godine proglašen nacionalnim spomenikom a stećci bi se trebali uskoro naći na UNESCO-ovoj listi zaštičenih nekropola.
Lokalitet najviše posjećuju entuzijasti, arheolozi, studenti ali i turisti koji vole i zanima ih istorija.
Zanimljivosti: Prlikom bjega od Turaka kraljica je zakopala bačvu zlata, pa tako danas jedna njiva u blizini srednjevjekovnog Dubrovnika nosi naziv Pozlaćenica.
Autor teksta
Sabina Burić - naša dopisnica za grad Sarajevo
Kontakt: [email protected]