Rezidencija Konak je sagrađena po nalogu Topal Osman paše oko 1861 godine. Vezirisko namjesništvo se preselilo iz Travnika u Sarajevo pa je blizini bivšeg begluk - saraja koji je zapalio Eugen Savojski napravljen novi dvorac na tri sprata i dodatni objekat kao stan za namjesnika. Palata je dobila naziv Konak od turske riječi – palata tj prenoćište.Palata u baroknom stilu bila je u to doba nakon kasarne Medzidije druga najvisočija i najljepša zgrada u istoriji grada.
Arhitekta Franjo Lindrović u vrijeme izgradnje nije mogao ni sanjati koliko će povjesnih vladara objekat ugostiti. U dvorcu se održavalo zasjedanje Zemaljske skupštine, razna primanja kod Vezira, a 1878 godine tu je formirana Narodna vlada.
U vrijeme Kraljevine Jugoslavije objekat je služio kao kraljevska rezidencija, a 22 novembara 1944 godine tu je otvoren medicinski fakultet dok su okolne zgrade služile kao biblioteka, Zavod za povjest medicine i Zavod za socijalnu medicinu.
U socijalističkoj Jugoslaviji Josip Broz Tito je u dvorcu ugostio mnoge strane državnike ,delegate i diplomate. Godine 2002 u Konaku je održan prvi sastanak šefova država Bosne i Hercegovine Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije.
Ako prošetate Bistrikom od Careve Džamije prema muzeju sarajevske pivare možete vidjeti da iako trošni veliki ponosni objekat u kojem su potpisane mnoge deklaracije i sporazumi,a istoričari tvrde da je Prijestolonaslednik Franjo Josip poslije atentata prevezen u Konak i tu preminuo.
Danas Konak služi kao reprezentativni objekat za potrebe Predsedništva Bosne i Hercegovine ali se ne održavaju prijemi.
Autor teksta
Sabina Burić - naša dopisnica za grad Sarajevo
Kontakt: [email protected]
