Nazad

Moskva:


Znamenitosti Moskve

Moskva je grad kom ne treba neki poseban uvod kada su u pitanju znamenitosti jer ovaj grad ih je prepun. Gde god se okrenete nalaze se impozantni kulturni spomenici, monumentalni muzeji, predivne crkve. Posetioci će se susresti sa neverovatnom arhitekturom moskovskih građevina koje ih neće ostaviti ravnodušnim. Samo dok posetite centralni trg, Kremlj i crkvu Svetog Vasilija Blaženog osećaćete kao da ste zakoračili duboko u istoriju ovog grada.


Kremlj

Kremlj

Kremlj na ruskom znači dvorac ili tvrđava, a predstavlja centar ruske vlasti i symbol grada Moskve. Ovde se nekada nalazila rezidencija ruskog cara a danas ruskog predsednika. Međutim, ako uspete da pronađete slike starog Kremlja, sa kraja XIX veka, videćete da on uopšte nije bio crvene već bele boje. Kasnije je to nadograđeno i preuređeno te je Kremlj postao crven, kakav je i danas.  Kremlj je bio i religijski centar a to pre svega simbolizuje čuveni hram Vasilija Blaženog koji se nalazi na današnjem Crvenom trgu. Kremlj se sastoji od 4 tvrđave koje su okružene zidinama “tvrđave”. Ovde se nalaze i tornjevi koje su gradili italijanski majstori iz XV veka. Najstarija građevina u Kremlju je Granovita palata koju je izgradio Ivan III, a predstavljala je dvorane u kojima su se primali kraljevi i carevi.

Pročitaj više

Crveni trg

Crveni trg

U središtu glavnog grada Rusije nalazi se Kremlj, utvrđenje koji je do 1703. bilo središte Ruskog carstva, od 1918 godine centar Sovjetskog Saveza, a od 1991. godine središte Ruske Federacije. Uz istočni zid Kremlja prostire se Crveni trg, mesto mnogih državnih ceremonija. Na trgu se nalaze crkva Svetog Vasilija Blaženog i mauzolej Lenjina. Međutim značaj Crvenog trga je određivala sama geografska pozicija. S juga je područje ograničeno ušćem dveju reka - Moskve i Neglinke. Dakle, Kremlj je, kao i većina tadašnjih tvrđava, bio okružen vodom sa svih strana. Postepeno su se gradili mostovi do vrata Kremlja, a sam rov bio je okružen kamenim blokovima. Zidovi Kremlja su se menjali tokom godina i promenili su ukupan dojam o Crvenom trgu.

Pročitaj više

Saborni hram Hrista spasitelja

Saborni hram Hrista spasitelja

Priču o sabornom hramu Hrista Spasitelja je najbolje započeti manifestom cara Aleksandra I, po čijem nalogu je i zapošeta gradnja hrama. Manifest je izložen na ploči u hramu a glasi ovako: “Narode ruski, junačkog potomstva hrabrih Slovena! Nebrojano si puta slomio zube onih divljih zveri koje su se ustremile na tebe, da te progutaju. Priberi se i pođi sa krstom časnim u srcu i oružjem u ruci i odolećeš svakoj ljudskoj sili i napasti”. Veruje se da je car Aleksandar I odlučio da gradi hram isto dana kada su Napoleonove trupe napustile Moskvu, što se desilo na Božić 25. decembra 1812 godine. Car je hram podigao u znak zahvalnosti Bogu što je Rusiju spasio od propasti. Kako se dan ruske pobede poklapao sa Božićem odlučeno je da glavni oltar budućeg hrama bude posvećen Hristovom rođenju. Važno je istaći da je u doba carske Rusije ovo bio glavni saborni hram u zemlji.

Pročitaj više

Lenjinov mauzolej

Lenjinov mauzolej

Lenjinov mauzolej se nalazi u samom centru grada, na moskovskom Crvenom trgu. Kruže komentari kako se ovde može videti jedna od najmodernijih mumija na svetu, balzamovano telo Vladimira Iliča Lenjina koje leži u stepenastoj piramidi napravljenoj od crvenog granita i crnog labratorita. Vladimir Lenjin, ili kako su ga često oslovljavali “otac revolucije” umro je 21 januara 1924 godine. Iako je poslednja želja samog Lenjina bila da se sahrani, kao sav normalan svet, nova komunistička vlast u Rusiji je navodno primila preko 10.000 telegrama, sa željama građana da se Lenjinovo telo sačuva i izloži za sve buduće generacije koje dolaze. Kao odgovor na molbe građana naručena je izrada mauzoleja u kom bi bili izloženi Lenjinovi posmrtni ostaci.

Pročitaj više

Boljšoj teatar

Boljšoj teatar

Boljšoj teatar je osnovan u XVIII veku kao carsko pozorište prema želji kraljice Katarine II. Princ Petar je jako voleo pozorišne predstave, umetnost uopšte a Katarina je želela da mu udovolji sa otvaranjem privatnog pozorišta gde bi se za Petra održavale predstave, balovi i maskenbali. Sadašnja zgrada u kojoj se nalazi oljšoj tetar je zapravoo obnovljena građevina iz 1850-ih godina, a prav je stradala u velikom požaru nekoliko decenija ranije. Čim ugledate ovu impozantnu građevinu videćete veliki trem sa statuom Apolona koji se prostire na 8 stubova. Unutrašnjost teatra je neverovatna. Glavna carska loža koja se nalazi nasuprto pozornice je blistava a njenu osovinu drže titani. Deo u kom sedi publika dizajniran je kao muzički instrument a za neverovatnu akustiku je zaslužan arhitekta Albert Kavos. Boljšoj je bio najbolja akustična sala u XIX veku.

Pročitaj više

Kontakt
Kasadoo.com koristi kolačiće za poboljšanje i personalizaciju sadržaja i oglasa. Saznajte više o kolačićima i kako izbeći praćenje na našoj stranici Politika privatnosti.
U redu