Baščaršija je prepoznatljiva turistička destinacija a nalazi se u srcu Sarajeva. Nastala je oko 1460 godine, a izgradio ju je Isa –beg Isakovic. Ime je dobila od turskih riječi „baš„što znaci „glavna“ i „čaršija“ sto znaci „trg, pijaca, rasknica“. Baščaršija u to vrijeme postaje trgovački centar sa 12.000 dućana a njen značaj dokazuje prisustvo mletačkih, dubrovačkih i firentinskih kolonija.
Na trgu oko dućana se nalazio „sebilj„ (javna česma) gdje su se okupljali putnici,trgovci kao i nosači koji su tražili posao. U danjašnje vrijeme oko sebilja se okupljaju „sarajevski golubovi“a pored se nalaze objekti gdje možete popiti kahvu uz rahatlokum iz starinskog bakarnog posuđa. Prvi sebilj je godine 1754, izgradio Mehmed paša Kukavica ali je isti izgorio u požaru. Austrougarska monarhija je angažovala arhitektu Josipa Vrancaša i po njegovom projektu izgradila novi sebilj 1891 godine a današnji izgled je dobio pred zimske olimpijske igre koje su se održale u Sarajevu 1984 godine. U Beogradu, turskom Rizeu i američkom Sent Luisu se mogu pronaći replike „Sarajevskog sebilja“.
Izgledu Baščaršije značajno doprinosi Gazi Huserev-beg kada je 1521 godine sagradio brojne znamenitosti, poput Begove džamije, Sahat kule,medrese, biblioteke, hanikaha (tekija sa internatom za proučavanje kur-ana) , hamama (kupatilo) i bezistana koji još koriste čovječanstvu.
Pored muzeja, dzamija starih preko 500 godina, u blizini sebilja se nalazi stara pravoslavna crkva pa se u isto vrijeme čuje zvuk ezana i zvuk zvona.
Sokaci popločani kaldrmom su nosili nazive po djelatnostima: aščiluk (ugostiteljstvo), sarači (sedlari), tabaci (kožari), kujundžije (zlato i srebro).
Uopšte nije važno da li ste gladni ili ne jer neodoljivi miris hrane i začina izazivaju i zovu vas da probate sjeckani burek ispod sača, ćevape ,pljeskavice,sudžuke a ako ne volite roštilj u nadaleko poznatim aščinicama možete pojesti: pače, begovu čorbu, sogan-dolmu, sarmu.
Turisti još uživaju na „Slatkom čošetu“(raskrsica između dvije slatičarne) uz baklave,baklave sa suhim šljivama, ružice, kadaif, tufahije i neizostavnu Sarajevsku bozu.
I kako se u Sarajevu zna reći vlasti dolaze i odlaze a Baščaršija ostaje.
Zanimljivosti:
U blizini baščaršiskog sebilja i sam Nosač Samuel je čekao posao (lik iz istoimenog romana čuvenog pisca Isaka Samokovlije).
Autor teksta
Sabina Burić - naša dopisnica za grad Sarajevo
Kontakt: [email protected]
photo credit: Aldin Hrvačić - instagram profil
